Manufahi RKM news- sexta fera (28/10) ne’e komiasriu CNE Alcino de Arauju Baris intervista iha estudio radio komunidade 1912 Same hateten oinsa eleitor sira atu kona ba obrigasaun nudar sidadaun ida iha diretu de votu,
Se o la vota nudar sidadaun la iha forsa atu reklama kontesta iha loron ikus tanba votus nebe eleitores atribui klaru atu exige nia resultadu halo tuir komprimisu nebe promete iha kapana eleitor,
Durante prosesu eleisaun nebe konkorente sira halo promesa hodi hadia no garantia progresu dezenvolvimentu iha tinan lima too tinan lima 5-5,
Karika sira maka representa povu iha uma fukun parlamentar nasional no kaer ukun iha governu hodi ukun tinan lima,
Tanba nee’e eleitores sira liu husi CNE esklarese sai sistema eleitor oinsa maka regista sai nudar partidu politiku bele avansa ho bandeira rasik no kolegasaun,
Baihira liu barera hetan kadeira no forma governo maka governu garantia progrma no orsamentu la pasa iha votasaun parlamentar tanba la hetan maioria no sujetu ba eleisaun antisipada tuir sekuensia konstituisaun RDTL leis no normas regularizadora sira vigor tia ona,
Bainhira eleitores sira hatene kona ba estrutura estadu nian dinamiku politiku kona ba sistema governsaun tenke kulaidade maka partidos politikus nuadr konkorente tenke hakaas an hodi hadia sira nia organizasaun hasae kapasidade,hatur visaun-misaun lolos no programa adekuadu,dehan komiasriu CNE Alcino de Arauju Baris.
Bainhira sira hetan fiar representa povu no kaer governu iha tinan lima (5) hodi garantia dezenvolvimentu ba povu nia moris no estadu timor leste tanba povu nia votu importante hodi atribui poder politiku mak kaer ukun sira,
Ba partidus politikus vota laos obrigatoriu maibe hetan atribuisaun konfinasa maka kaer ukun tenke konkretiza konfiansa nebe povu deposita ba iha demokrasia nebe konsakra iha konstituisaun RDTL nebe respeta ona liberdade sidadaun hodi hari organiza an iha partidu politiku entere partidus politikus sira laos ona inimigu maibe advensariu,
Partidus politikas mesak ita nian maibe iha diferente maka kualidade de organizasaun vizaun,misaun no programa hodi kaer ukun iha tinan lima (5),
Iha tinan 2023 era ida nakanu ho dezfios ba kresementu populasaun nebe lais hodi afeta kualidade edukasaun,kampo de servisu,atendementu de saude,seguransa,justisa no imigrsaun alfandega exige aumenta edefisiu publiku,eskola,alrga estrada,fasilidade be’e mos,instalasaun electrisidade no seluk tan,
Iha tempu nebe timor leste nakloke ba mundu lori ema estranjeru namtate baraka tama timor no exigensi nudar estadu nia menebru relasaun internasionais tanba partidus politikus sira tenke prepara organiza an diak hodi kaer ukun,
Tanba sistema politiku estadu timor leste adobta nakloke ba eleisaun antesipada bainhira kaer ukun lao monu no la halo mudansa ba dezenvolvimentu hodi garantia satisfasaun povu nasaun nia espetativa,
CNE hasoru dezafius durante halo edukasaun civika maka tempu deseminasaun materia ne limitadu iha loron ida deit hasoru malau la sufisiente,
Kapasiade eleitores barak la sufisiente absorve kaer materia ho diak presiza tempu barak no beiebeik hodi dezamina iha fatin hotu rekursu finansiamentu tenke disponilidade CNE tenke iha kapasidade hodi fo inportansia ba edukasaun civika,
Entertantu knar prisipal CNE nian maka abut ba demokarsia ida nebe kualidae foin hatur los ba governu no dezenvolvimentu.