Sunday, May 19, 2024
spot_imgspot_img

APC-F-LBF Organiza Enkontru PreparasaHasoru Kualker Situasaun

Manufahi RKM News—-Segunda (13/03)feira Autoridade Protesaun Sivil (APC) munisípiu Manufahi ho Non Goverment Organization (NGO) Fundasaun Luta Ba Futuru (F-LBF) realiza enkontru koordenasaun ho Diretores serbisu delegasaun no serbisu municipais sira iha Manufahi hodi halo preparasaun hasoru saida deit mak akontese ba komunidade Manufahi tantu dezastre no bailoron naruk.

Iha enkontru ne’e Komandante operasional municipal, Autoridade Protesaun Sivil (APC) munisipíu Manufahi, inspektor polísia Nivio Celestinho Jeronimo Baptista hateten, enkontru ne’e hanesan parte ida hodi halo preparasaun responde ba insidente ka dezastre bo’ot ruma karik sei mosu mai.

“Neduni ita sei koordena hamutuk ho kada instituisaun serbisu sei fó ninia ema nain rua ba iha vokal point bainhira mosu dezastre ruma fasil ba ita atu kontaktu malu”

Maske antes ne’e munisípiu iha ona District Dezastre Management (DDMC) maibé ekipa ne’ebé sei hari’i atu responde ba dezastre ho eskala kiik no dezastre ho eskala boot mak ekipa hotu-hotu tun hotu no akontese boot liu tan ne’e sei husu apoiu ba munisípiu seluk.

Fatin hanesan jestor programa Fundasaun Luta Ba Futuru (F-LBF), Domingos Rodrigues aprofunda, aktividades ne’e bele realiza tanba F-LBF hetan apoiu husi Caritas Australia Timor Leste (CATL) ba programa sira iha Manufahi.

Nia relata, aktividade sira mak hanesan advokasia liliu halo intervensaun ba issue dezastre iha munisipíu Manufahi. F-LBF ho parseiru FAO iha tinan hirak liu ba dezenvolve ona intervensaun dezastre ba kontektu livelihood ba suku.

“Ami halo ona iha suku Dotik, Wedauberek suku Mahakidan no suku Betano. Ba dadaun ne’e ami ho CATL apoiu aktividades balun iha suku Matorek, Kaimauk, Mindelo, Aitemua, Foholau, postu Same no suku Klakok, postu Fatuberliu no suku Daisua postu Same” nia sublina.

“Ita nia ekipa sira dezenvolve ona komite jestaun dezastre suku kompostu balun reajustamentu no balun estrutura foun. Tanba ne’e liu husi fundus ida ne’e rasik ami haforsa ona komite jestaun suku iha ne’eba”dehan nia.

Ekipa ne’ebé estabelese iha suku mai ho idea rasik atu dezenvolve sira nia serbisu iha suku no F-LBF apoiu fundusu kiik sira rasik hodi desenvolve sira nia planu mitigasaun halo refloresta ba bee matan.

“Planu mitigasaun ne’e rasik ita iha ona sistema alerta sedu ne’ebé sei konsentra iha nivel nasionál liu husi mensajen ne’ebé fahe husi komunikasaun Telemor, Telekomcel no Timor Telecom ne’e hanesan sistema alerta sedu kona-ba rai nakdoko, anin boot no udan bo’ot”nia esplika.

Maibé iha nivel munisípiu ita seidauk iha mapa deslokasaun tantu suku, postu toi munisípiu, karik akontese dezastre inan isin rua sira atu ba hein iha ne’ebé, derepente desastre labarik sira halai husi ne’ebé atu hasoru inan aman.

“Ita munisípiu mós seidauk iha sistema alerta sedu hanesan ba mota karik iha fatin ne’ebé mak kuidadu, risku no fatin ne’ebé mak bele ultrapasa no fatin ne’ebé labele ultrapasa”nia haklean.

Tempu hanesan Administrador Munisipiu Manufahi, Arantes Isaac Sarmento hateten, enkontru ne’e hanesan parte ida hahú Preparasaun ba oin bainhira akontese dezsatre ruma.

“Ba faze udan ita liu ona maibé ita seidauk garantia katak liu ona ka obrigadu oinsá, maibé tuir predisaun sira fó sai katak iha fulan-Marsu to’o Abril udan la dun bo’ot”nia dehan.

Maske akontese udan fraku maibé iha fulan-Maiu ba oin sei akontese bailoro ida naruk ka bailoro sedu, entau ita tenki prepara atu hare ba ida ne’e. Se bailoro naruk ne’e akontese kada serbisu sira iha Manufahi saida mak sei halo hodi rezolve ida ne’e.

“Ho sorumutu ida ne’e dada ema hotu husi serbisu sira ninia hanoin atu saida mak sei halo intervensaun. Neduni ita hotu-hotu hamutuk tau planu hodi halo bainhira akontese udan boot no akontese bailoro naruk” nia relata.

Maibé agradese boot tebes-tebes ba parseiru sira liliu NGO lokál Fundasaun Luta Ba Futuru (F-LBF) ne’ebé fó apoiu serbisu hamutuk ho Autóridade Protesaun Sivil (APC) munisípiu organiza enkontru kordenasaun atu hare saída mak kada diresaun ida-idak hala’o bainhira mosu dezastre no bailoro naruk.

“Ba serbisu obras Públiku bainhira tempu udan bo’ot tenki hadia drainajen, normalizasaun mota atu nune’e hodi labele fó risku ba komunidade tanba bee ne’ebé tama ba komunidade laos husi rai maibé husi mota tanba drainajen la diak”nia sublina.

Aliende ne’e ba serbisu saúde tenki hare iha tempu udan nune’e problema saida mak ita atu hetan iha ne’eba liliu susuk hodi hamosu moras dengue, iha akontesementu sira ema balun ho kondisaun moras hela karik oinsá atu halo atendementu.(Ekipa Kobertura)

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING SEMANAL

STAE halo preparasaun masimu ba tinan ida no diak

  Diretór STAE Manufahi RKM News—Direktor STAE Munisipiu Manufahi Angelo da Costa Cortereal, hateten Dadaun ne'e STAE halo hela preparasaun ba eletoral no aktualizasaun ba baze...
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x