Tuesday, May 21, 2024
spot_imgspot_img
HomeNotisiakomunikadu imprensa

komunikadu imprensa

Konsellu Ministrus menyetujui lebih banyak proyek Dekretu-Lei lima, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Petróleu no Minerais:

ba alterasaun daruak kona-ba Dekretu-Lei n. 31/2011, loron 27 fulan-jullu, TIMOR GAP – Timor Gas & Petroleu, EP. alterasaun ida-ne’e ho objetivu atu korrije impresaun no falla sia ne’ebé deteta ona, nune’e mos mos mós adapta estrutura governasaun TIMOR GAP, EP nian, sai norma ne’ebé empreza internasionál no nasionál hosi setór enerjétiku halo-tuir, aleinde habelar ninia ámbitu atuasaun hodi hasoru dezafius tranzisaun enerjétika ho di’ak liu. Buka mós atu simplifika no otimiza diploma ne’e, hodi revoga dispozisoins ne’ebé prevee on a iha lejizlasaun aplikavel seluk atu evita duplikasaun no konfuzaun. Reorientasi estratéjika ne’e ho objetivu atu foka TIMOR GAP, EP iha ninia misaun prioritária,enkuantu projetus estratéjikus ba futuru Timor-Leste nian seidauk hetan avansu ne’ebé ita hakarak. Ikusliu, ne’e ho objetivu atu aumenta grau transparénsia no control atuasaun TIMOR GAP, EP nian, hodi aliña ninia atividade ne’e ho prátikas internasionais ne’ebé di’ak liu no lejizlasaun nasionál, hodi kontribui ba kredibilidade setór ne’e, no ba manutensaun estateutu Timor-Leste nian iha Inisiativa ba Transparénsia iha Indústrias Extrativa.
ba alterasaun datoluk kona-ba Dekretu-Lei n. 20/2028, loron 19 fulan-juñu, ne’ebé kria Autoridade Nacional Petroleu.Jika tidak ada perubahan, Autoridade Nasionál Petróleu sei menganggap fila-fali kompeténsia no atribuisaun sira ne’ebé ho eskluzivu sentraliza iha matéria ida setór petróleu no gas no área sira ne’ebé iha relasaun, hodi nune’e bele foka iha setór ne’e tidak ada aloka ninia rekursus tomak ba ninia dezenvolvimentu atu nune’e bele kontributi ho forma efetiva, hanesan halo ona to’o daudaun ne’e, ba dezenvolvimentu ekonómiku nasaun ne’e nian, nune’e mós hodi permite investementu Estadu nian iha setór ekonómiku no sosiál prioritáriu sira seluk. Membuat fila-fali mós regras organizasaun estrutura ezekutiva ANP nian, hodi fópriidade ba méritu no competénsias téknikas ninia ekipa nian,
ba kriasaun Autoridade National Minerais, Institute Públiku ne’ebé ho ninia atribuisaun sira, atu atua hanesan instituisaun reguladora ba setór rekursus minerais ho kumprimentu ne’ebé rigorozu ba dispozisoins ne’ebé prevee ona iha Kódigu Mineiru, iha kualker lejizlasaun ka regulamentasaun ezistente ka futura ne’ebé regula setór recursus minerais. Peraturan Kompetensi Autoridade Nasionál Minerais nian limita ona ba setór ne’ebé reguladu, no restrinje ba fikisasaun norma teknik operasionál sira, rekizitu sira ne’ebé h natureza administrativa ka regula inkumprimentu hosi rua ne’e, ho dependénsia no obediénsia ne’ebé rigoroza ba lei sira ne’ebé vigora, inklui, liuliu, ba efeitu hosi Artigu 157.º n. 2 Kodigu Mineiru.
ba estinsaun Kompañia Mineira Timor-Leste,Jika Anda mempertimbangkan beberapa sumber daya mineral, tidak ada peningkatan yang signifikan dalam jumlah pribadi yang menarik bagi Anda yang ingin berinvestasi dengan mengatur rekursus mineral, dan sangat penting untuk mekanisme Estadu Anda yang membutuhkannya, tetapi bentuk yang efisien, jelas tidak transparan, mengatur ekonomi nasional ida-ne’e. Haree ba prioridade no interest estratéjiku nasionál sira, tuir hatuur ona iha Programa Governu Konstitusional IX rekomendasi revisi mendalam ida ba forma partisipasaun Estadu nian iha Atividades Mineiras, hanesan liuhosi estinsaun Kompañia Mineira Timor-Leste, SA, no kriasaun Emprea Públika ida ne’ebé bele atua iha setór ne’e ho forma plena no efikás, ho tutela no supervizaun efetiva hosi Governu.
ba alterasaun dahuluk kona-ba Dekretu-Lei n.33/2012, loron 18 fulan-jullu, ne’ebé kria Institutu Petróleu no Jeolójia. Hodi konsidera kata Instituteu Petróleu no Jeolójia (IPJ) kria liu ona tinan 11 liubá, presiza atualiza ninia organizasaun no misaun, hodi garante melloramentu ba koñesimentu ne’ebé kontínuu kona-ba rekursus jeolójikus ezistente no posibilidade ba aproveitamentu sustentavel iha konseitu ekonomia sir kular ida , ho ninia transformasaun iha Institutu Petróleu no Jeolojia. Institut Públiku ida-ne’e ho nia misaun prinsipal atu fó impulsu no realiza asun investigasaun, demonstrasaun no transferénsia koñesimentu, asisténsia téknika no teknolójika, apoiu laboratorial no prestasaun servisus seluk ne’ebé dirije ba empreza sira, iha área jeosiénsias no geoteknolojias.

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING SEMANAL

STAE halo preparasaun masimu ba tinan ida no diak

  Diretór STAE Manufahi RKM News—Direktor STAE Munisipiu Manufahi Angelo da Costa Cortereal, hateten Dadaun ne'e STAE halo hela preparasaun ba eletoral no aktualizasaun ba baze...
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x