Saturday, May 4, 2024
spot_imgspot_img
HomeNotisiaKomunikadu Imprensa

Komunikadu Imprensa

Tuir projetu ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, Konsellu Ministru aprova ona projetu deliberasaun ba akizisaun imóvel ida ba instalasaun Embaixada Timor-Leste nian iha Londres, Reinu Unidu.

***

Konsellu Ministru aprova diploma lima, ne’ebé aprezenta husi Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, hanesan tuir mai ne’e:

1 – Projetu Dekretu-Lei kona-ba apoiu materiál no finanseiru ba vítima sira ne’ebé lakon hela-fatin tanba ahi han sira nia uma rasik ne’ebé sai hanesan sira nia hela-fatin permanente.

Insidénsia ahi-han uma ne’ebé aumenta iha fatin ho populasaun ne’ebé boot, liuliu iha Dili, rezulta ona destruisaun totál ba hela fatin barak ne’ebé aumenta no muda família balu dala ida de’it. Senáriu ne’e, aleinde reprezenta drama sosiál ida no humanitáriu ba família sira ne’ebé afetadu, nune’e mós hatudu falta meius ne’ebé adekuadu husi parte instituisaun públiku nian uainhira hasoru situasaun sira hanesan ne’e.

Ho diploma ida ne’e, Governu propoin hodi kria medida espesiál ida hodi rezolve ho definitiva ba kestaun hela fatin ba família sira ne’ebé hetan afetadu, ho rekursu materiál no finanseiru atu harii fali hela fatin permanente, ne’ebé sei halo iha rai ne’ebé família rasik maka hili. Aleinde ne’e, sei fó mós, subsídiu kada fulan hodi apoiu realojamentu família sira ne’e, durante períodu fulan neen nia laran.

Nune’e, Dekretu-Lei ne’e prevee katak husi Estadu sei fó apoiu materiál no finanseiru ba família sira ne’ebé lakon hela-fatin, tanba inséndiu ne’ebé la espera iha sira nia hela fatin rasik ne’ebé sai hanesan sira nia hela fatin permanente. Apoiu sira ne’e inklui doasaun material konstrusaun to’o dolar amerikanu rihun sia ($9,000), tula materiál sira, osan selu badain nian (subvensaun ba mão de obra) to’o valór totál másimu dólar Amerikanu 1,500, transporte ba realokasaun no subsídiu mensál ba apoiu realokasaun familiár ho montante dólar amerikanu 500, sujeitu ba dotasaun orsamentu ne’ebé iha ba efeitu ne’e no bazeia ba projetu arkitetóniku padraun ne’ebé elabora husi Ministériu Administrasaun Estatál.

Família sira ne’ebé hateten katak, sira sei relokaliza sira-nia hela-fatin sai husi munisípiu Dili, sira iha preferénsia ba atribuisaun apoiu ne’ebé prevee ona iha Dekretu-Lei ne’e.

***

2 – Projetu Dekretu-Lei ba alterasaun dahuluk husi Dekretu-Lei n.33/2008, loron 27 fulan-agostu kona-ba Ijiene no Orden Públika

Dekretu-Lei nu. 33/2008, loron 27 fulan-agostu, estabelese norma jurídika sira hodi asegura ijiene no saudavel iha fatin públiku sira ne’ebé ema halibur malu barak, no ninia objetivu atu hamenus risku konflitu entre indivíduu sira ne’ebé iha laran. Hafoin liu tiha dékada ida husi ninia aprovasaun, ita hatene katak solusaun normativa sira ne’e sei útil no atuál, maibé hanoin ba evolusaun nivel modelo organizasaun no modelu funsionamentu administrasaun lokál no mós kreximentu populasaun ne’ebé boot, tanba ne’e presiza iha atualizasaun ba norma sira ne’e. Intervensaun normativa ida ne’e atu klarifika solusaun sira ne’ebé molok ne’e adota ona, ne’ebé kria inserteza iha servisu administrasaun lokál, no hodi hakle’an rejime kontraordenasionál, ne’ebé konsidera la sufisiente hodi implementa ho efetiva husi sansaun sira ne’ebé prevee ona ba violasaun iha dispozisaun sira iha Dekretu-Lei orijinál.

RELATED ARTICLES
Continue to the category
0 0 votes
Article Rating
Subscribe
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments
Fans na'in: mak rona hela.
Loading ...

TRENDING SEMANAL

Moras Ispa Aas Iha Manufahi

Manufahi RKM News==tersa16-04-2024 moras infeksaun resporatorio (Ispa)aas iha manufahi hahu husi fulan janeiru to fulan abril rejistu moras infeksaun respiratoriu hamutuk rihun 11,519 iha...
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x